Održan prvi dan Manifestacije „Dani energetike“

U organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za energetiku imineralne sirovine, održan je prvi deo Manifestacije „Dani energetike“, koju je svečano otvorila Sekretraka Nataša Pavićević Bajić.

Na samom početku Manifestacije, Nataša Pavićević Bajić potpisala je Protokol o saradnji između Sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine sa Centralnom asocijacijom proizvođača mleka u Vojvodini, na čijem je čelu predsednica, Sanjom Bugarski.

Sanja Bugarski je, zahvalivši se za podršku Sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine, istakla da se radi o projetu koji će doneti uštedu na farmama, odnosno, na porodičnim gazdinstvima, jer ova Asocijacija zastupa interese isključivo porodičnih gazdinstava. U prvom redu, reč je o uštedi u proizvodnji i potrošnji električne energije. Projekat se sastoji od dva segmenta – prvi se odnosi na izmenjivače toplote, koji će se koristiti da se kroz toplotu mleka zagreva odrđena količina vode, a drugi deo se odnosi na solarne panele, kroz koje će se, takođe, obezbediti određena količina tople vode. Rezultatom realizacije ovog projekta biće potpuno isključena upotreba električne energije za ovaj segment proizvodnje.

{gallery}Novosti/2014/10.23,single=IMG_5720.JPG,salign=center,connect=23.10{/gallery}

Pozdravivši prisutne, Nataša Pavićević Bajić je istakla da su „Dani energetike“ tematski organizovani, te je u prvom danu akcenat stavljen na primere iz prakse i nove tehnologije, kojima se konkretno ukazuje na načine na koje se može uštedeti energija i obezbediti kvalitetniji život svakog pojedinca i ukupne privrede. Primenom principa energetkse efikasnosti i primenom tehnologija iz ovog domena, može se doprineti da svako domaćinstvo, svaka farma i privredno društvo bude energetski efikasno i da u što većoj meri budu iskorišćeni svi domaći resursi obnovljivih izvora energije.

Prvi dan Manifestacije je orjentisan ka fizičkim licima i individualnim domaćinstvima, te su se u prvom redu prisutni mogli informisati o načinima kako da se, u cilju proizvodnje toplotne energije, koristi svaki obnovljivi izvor energije iz domaćeg resursa. Svi domaći proizvođači opreme za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost prezentovali su svoje proizvode, a data su i tehničko tehnološka – praktična rešenja, koja ne zahtevaju velika finansijska ulaganja.

{gallery}Novosti/2014/10.23,single=IMG_5678.JPG,salign=center,connect=23.10{/gallery}

Jedan od važnih ciljeva ove manifestacije je i otvaranje diskusije o potrebama i zahtevima, kao i problemima u vezi sa korišćenjem domačih izvora obnovljivih izvora energije, čime se dobija jasna slika o situaciji u našem regionu. U Vojvodini već četrdesetak ustanova kao energent koriste agropelet ili biomasu u sirovom stanju za proizvodnju toplotne energije, što je napredak. Sledeći korak, koji će uticati na kompletnu organizaciju tržišta biomase je početak izgradnje javnog skladišta za agrobiomasu. Izgradnjom desetak javnih skladišta, u Vojvodini će biti sakupljeno oko milion tona agrobiomase na određenim punktovima, što predstavlja osnov da proizvođači agropeleta imaju kontinuiranu dostupnost osnovnim sirovinama potrebnim za proizvodnju. – Već se nalazimo na pragu energetske krize o kojoj se svakodnevno govori. U prvom redu reč je o distribuciji prirodnog gasa. Takođe, suočeni smo i sa poskupljenjem i električne energije i gasa, a poskupljenja možemo i nadalje očekivati.

Po pitanju formiranja berze biomase, najpre je neophodno obezbediti punktove gde će se sakupljati biomasa. S druge strane, neophodno je podržati industrijsku proizvodnju i podstaći potrošnju agropeleta, instaliranjem kotlova i peći na ovaj energent, odnosno formirati ponudu i tražnju što će rezultirati formiranjem berze biomase. Izgradnja skladišta za biomasu predstavlja prvu sistemsku meru, koja je neophodna da se započne pristupanju formiranja buduće ekonomski orjentisanog tržišnog poslovanja.

{gallery}Novosti/2014/10.23,single=IMG_5683.JPG,salign=center,connect=23.10{/gallery}

Jedno od klučnih pitanja za svakog pojedinca u našoj zemlji je energetska efikasnost u zgradarstvu sa mogućnostima ušteda. O ovoj temi govorila je prof. dr Milica Jovanović Popović sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Ona je istakla da sektor zgrada u Srbiji troši skoro 50% ukupno energije potrebne za grejanje. Rešenja da se u ovom sektoru uštedi vrlo su jednostavna i to za kratak vremenski period, uz postojeća znanja i sa postojećim proizvodima i tehnologijama, domaćeg porekla. Prošle godine je završena Nacionalna tipologija stambenih zgrada Srbije, koja je rađena u okviru evropskog projekta „Tabula“. Ovaj projekat imao je za cilj utvrđivanje jedinstvene metodologije ocene kvaliteta zgrada i njihove energetske efikasnosti. Ova metodologija postala je zvanična metodologija EU i njome se porede kvaliteti energetske efikasnosti u zgradarastvu u čitavoj EU. Nacionalna tipologija je pokazala da su naše zgarde dosta loše po kvalitetu, naročito one izgrađene u periodu od 1946-1960. godine, kada je izgrađen najveći broj porodičnih stambenih zgrada, i od 1960 do 1980. godine kada je izgrađen najveći broj kolektivnih stambenih zgrada. Te zgrade, izgrađene pre utvrđivanja pravila o termičkoj zaštiti, čine više od 50% građevinskog fonda Republike Srbije, u kojima se troši velika količina energije. Rezultat istraživanja ukazao je na dva moguća načina poboljšanja energetske efikasnosti ovih zgrada. Prvi scenario odnosi se na dodavanje 10 -15 cm termoizolacije na fasadama, kao i zamenama prozora, prozvodima sa domaćeg tržišta. Već primenom ove mere može se uštedeti i smanjiti potrebnu energiju za grejanje zgrada i preko 30 % . Drugom merom, koja zahteva mnogo veća ulaganja u termoizolaciju, moguće je smanjiti energiju potrebnu za grejanje na ispod 20 %. Ovo su teoretske procene, istakla je prof. Jovanović Popović i dodala da je najvažnije da ljudi mogu sami da započnu sa zamenom prozora i termoizolacijom – za šta nisu potrebne velike sume, a to je posao koji se obavlja sukcesivno. – U veoma kratkom roku, podsticajnim merama, potrebno je prvo da smanjimo potrebe za energijom u državi, a drugo, da aktiviramo fabrike koje proizvode te materijale. Jedan od najvažnijih segmenata, svakako je zapošljavanje građevinske struke, čime bi se obezbedio siguran dalji razvoj naše države, istkla je prof. dr Jovanović Popović.


 {source}
<iframe width=“550″ height=“413″ src=“//www.youtube.com/embed/qRZ4SobPyC4?rel=0″ frameborder=“0″ allowfullscreen></iframe>
{/source}

{source}
<iframe width=“550″ height=“413″ src=“//www.youtube.com/embed/S9gQ_nbbnyU?rel=0″ frameborder=“0″ allowfullscreen></iframe>
{/source}