Pokrajinska sekretarka za eneregtiku i minerane sirovine Nataša Pavićević-Bajić otvorila je Prvu pripremnu međunarodnu konferenciju na temu: Biomasa kao deo budućeg energetskog sistema u Vojvodini. Organizatori Konferencije su Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine i Svetska Asocijacija za bioenergiju, sa sedištem u Stokholmu (Švedska), čiji je predsednik dr Hajnc Kopec.
Konferencija predstavlja deo projekta koji sprovode Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine i Svetska Asocijacija za bioenergiju, kojim se definišu mere i aktivnosti, koje se moraju sprovesti u cilju smanjenja uvozne energetske zavisnosti i povećanja energetske efikasnosti AP Vojvodine u oblasti proizvodnje toplotne energije, daljinskog sistema grejanja, kombinovanoj proizvodnji toplotne i električne energije (kogeneracije), u poljoprivredi i industriji, kao i nedovoljnog iskorišćavanja ovog značajnog resursa na teritoriji AP Vojvodine.
Pokrajinska sekretarka za energetiku i mineralne sirovine Nataša Pavićević-Bajić je, pozdravivši prisutne, izrazila zadovoljstvo velikim interesovanjem za ovu Konferenciju, kao i izuzetnim odzivom gostiju, te prisustvom velikog broja eminentnih stručnjaka iz Evropske Unije, koji su prihvatili da dođu i prezentuju svoja iskustva. Gosti iz inostranstva su stručnjaci, koji su učestvovali u stvaranju energetskih sistema zemalja i regiona u sastavu evrospke zajednice, a njihovo prisustvo reflektuje činjenicu da je Vojvodina na prvom mestu prepoznala da postoji problem u energetici, koji će biti sve vidljiviji u budućem periodu, jer se i prema procenama Evropske Unije i svih zemalja sveta, očekuje sve veće poskupljenje energenata, a posebno energenata fosilnog porekla. – Sama svest da smo spremni da počnemo da menjamo naš energetski sistem, veliki je korak za naš region, i to je presudna činjenica koja će uticati na brzinu promene energetskog sistema. Ova činjenica je i najvažnija, jer često postoji problem sa motivacijom menadžmenta u javnim preduzećima i državnim upravama, kao i nemotivisanost samih građana, u želji da se stvori alternativni energetski sistem, koji će biti mnogo jeftiniji. Ove zime se već pojavio problem visokih računa za grejanje, što je problem koji će u budućem periodu biti sve vidljiviji, jer država neće biti u mogućnosti da subvencioniše nerealno nisku cenu energenata. Zbog toga je, kako je naglasila Sekretarka Pavićević-Bajić, ovo jedan od poslednjih momenata kada treba ubrzano krenuti u implementaciju drugačijeg energetskog sistema, koji će, na prvom mestu povećati konkurentnost privrede, a najvažnije, svima pojedinačno u kućnom budžetu smanjiti ukupne troškove za energiju koju koristimo.
{gallery}Novosti/2014/03.28,single=IMG_9350.JPG,salign=center, connect=1{/gallery}
– Proizvodnja toplotne energije iz biomase je prvi cilj, koji želimo vrlo brzo da stavimo u funkciju, učinimo dostupnim i počnemo da koristimo, istakla je Pavićević-Bajić i dodala da, kako bismo bili prepoznati od strane svih svetskih finansijskih institucija, moramo da izradimo akcioni plan, koji će definisati aktivnosti, mere i projekte, koji će obuhvatati naše potrebe i mogućnosti. Očekuje se da će acioni plan biti izrađen do kraja juna ove godine. Na osnovu ovog dokumenta sagledaće se način na koji će se što efikasnije podržati svi projekti koji će implementirati ovaj novi energetski sistem i uvesti u što većoj meri primenu domaćih resursa u svrhu energetike.
– Kada imamo proizvod dobijen iz domaćih resursa, tada se ostvaruje dodatna vrednost, čime se omogućava otvaranje novih radnih mesta, poboljšava konkurentnost privrede – u slučaju korišćenja biomase, omogućava se jačanje nove industrijske grane – proizvodnja peleta i briketa, a uvođenjem ovakvog energetskog sistema postavlja se temelj za održivi razvoj, i to u prvom redu ruralnih sredina, restrukturiranje javnih preduzeća i toplana. Implementacijom svih ovih mera, ostvarićemo velike uštede u budžetu, što omogućava ulaganje u infrastrukturu, što će se, opet, ogledati na poboljšanje životnog standarda. Transformacija energetskog sistema, usklađena sa nacionalnom strategijom, ali prilagođena regionalnim i lokalnim resursima, predstavlja put koji će omogućiti oporavak kompletne privrede i poboljšanje standarda građana. To se dogodilo i u zemljama Evrope, jer su promenom energetskog sistema, ove zemlje uspele da smanje nezaposlenost, da stvore novu industrijsku granu i da poprave uslove života ljudi, a to su ciljevi kojima i mi težimo, naglasila je Nataša Pavićević Bajić.
{gallery}Novosti/2014/03.28,single=IMG_9374.JPG,salign=center, connect=1{/gallery}
Doktor Hajnc Kopec je istakao da Svetska Asocijacija za biomasu želi da iskoristi iskustva koja su tokom dugogodišnjeg rada ove Asocijecije sticana u drugim zemljama, prevashodno u Švedskoj, Austriji i Nemačkoj, kao i u Kanadi, i da budu preneta u našu zemlju, kako bi se razvila strategija za efikasno, održivo i ekonomski isplativo korišćenje biomase. Iskustva koja su stečena u Vojvodini, govore o tome da ovde postoji vrlo dobar potencijal biomase, pre svega, za proizvodnju toplotne energije, kako bi ona bila što dostupniji građanima, i to po znatno povoljnijoj ceni. Kada govorimo o biomasi, ne radi se samo o proizvodnji toplotne energije. Ona je pogodna i za proizvodnju električne energije. Takođe, od nje se može proizvoditi i biogas, kao i različita biogoriva, a to su sve mogućnosti, koje treba uključiti u akcioni plan koji je u izradi. Hajnc Kopec je naglasio da treba biti svestan da tranzicija celokupnog energetskoj sistema od upotrebe fosilnog goriva, ka upotrebi obnovljivih izvora energije predstavlja dugotrajan proces, koji, u zavisnosti od ukupnih potencijala jedne zemlje, može da traje godinama, pa i decenijama, ali, situacija u Vojvodini je takva da bi već u nekom narednom periodu, od 5 – 10 godina, mogao da se ostvari veliki napredak.
Profesor dr Milan Martinov, šef katedre za inženjerstvo biosistema Univerziteta u Novom Sadu je istakao da su ukupno žetveni ostaci izvanredan potencijal za proizvodnju energije. Naglasio je da se mora voditi računa i o tome kako odnošenje biomase sa zemljišta utiče na plodnost, jer je zemljište neobnovljiv resurs, čija plodnost mora da se očuva. Ovaj postupak treba sprovoditi na odgovarajući, održivi način, što nije jednostavno, ali je izvodljivo. Na Fakultetu tehničkih nauka trenutno fokus istraživanja predstavlja kukuruzovina, koje u Vojvodini ima najviše, a koja je i najsloženija. Razmatra se korišćenje ovog resursa za dobijanje bioetanola i biometana, koji bi bili supstrat za proizvodnju biogasa.
{gallery}Novosti/2014/03.28,single=IMG_9390.JPG,salign=center, connect=1{/gallery}
Karolina Čegir, ekspert za gas u Sekretarijatu Energetske zajednice iz Austrije je rekla da je uloga ovog Sekretarijata, između ostalog, i da prati kako se sprovodi Ugovor o energetskoj zajednici i da pomogne ugovornim strankama da realizuju svoje obaveze. Transfer znanja iz Evrospke Unije treba da bude iskorišćen u što većoj meri i ova Konferencija je izvanredan dokaz da se u našoj zemlji krenulo u pravom smeru, a pogotovo prisustvo velikog broja predavača iz Austrije, koji imaju veoma značajna iskustva i volju da ih na Konferenciji prezentuju i prenesu. Austrija već desetinama godina koristi agrarnu i drvnu biomasu, kao alternativni vid energije, iz domaćih resursa. Vojvodina i Srbija imaju veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije. Vojvodina pogotovo po pitanju biomase, koju je neophodno iskoristiti u što većoj meri.
Direktor Centra za OIE i kvaliteta električne energije na Fakultetu tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu, mr Boris Dumnić je rekao da FTN sarađuje i sa privredom i učestvuje u realizaciji konkretnih projekata. Posebno je zanimljiva oblast obnovljivih izvora energije, koja predstavlja sasvim novu oblast, u kojoj naša zemlja nije mnogo odmakla, s obzirom na potencijale i resurse sa kojima raspolaže. Upravo u tome jeste uloga FTN-a, da sa svoje strane, angažovanjem stručnog kadra koji se bavi i OIE pomogne domaćim institucijama, republičkim i pokrajinskim organima, kao i direktnim korisnicima energije da prepoznaju taj potencijal i pronađu pravi način kako da ga iskoristi, kako bi naša zemlja bila manje energetski zavisna, što je veoma bitno i kako bismo ostvarivali značajnu uštedu. Kada govorimo o OIE, naročito kada je reč o biomasi, angažovanje u korišćenju tih resursa podrazumeva da višak vrednosti ostaje u našoj zemlji, što znači da poljoprivrednici imaju svoju korist prilikom prodaje biomase, kao i oni koji je sakupljaju, sve do krajnjih korisnika, koji dobija i koristi energiju dobijenu iz ovog resursa. Dumnić je rekao da i kada bi cena energije dobijena od biomase bila identična ceni dobijenoj od fosilnih goriva, i u tom slučaju bismo imali koristi, jer bi zarada bila u višku vrednosti, koji bi ostao u našoj zemlji, a ne bi bio korišćen za uvoz energenata iz inostrastva.
{gallery}Novosti/2014/03.28,single=IMG_9404.JPG,salign=center, connect=1{/gallery}
Skupu su prisustvovali brojni domaći i svetski stručnjaci iz oblasti energetike, brojne svetske i evropske asocijacije za biomasu, agencije za energetiku, kao i predstavnici domaćih i inostranih kompanija, koje se bave proizvodnjom energije iz domaćih resursa obnovljivih izvora energije.
{source}
<iframe width=”550″ height=”413″ src=”//www.youtube.com/embed/Gh9K-0d7dDM?rel=0″ frameborder=”0″ allowfullscreen></iframe>
{/source}
Prezentacije
ČVRSTA BIOMASA I BIOGAS U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI – STATUS I MOGUĆNOSTI
prof. dr Milan Martinov, šef Katedre za inženjerstvo biosistema, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka
SNABDEVANJE TOPLOTNOM ENERGIJOM I ZNAČAJ DALJINSKOG GREJANJA U VOJVODINI
Klara Balog- Aranjoš, samostalni stručni saradnik za toplotnu energiju i energetsku efikasnost, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine
UPRAVLJANJE MREŽAMA DALJINSKOG GREJANJA U CENTRALNOJ EVROPI
mr Josef Landschützer, predsednik odbora; kompanija za daljinsko grejanje Stefe, Banska Bistrica, Republika Slovačka (Energie Steiermark)
TEHNOLOGIJE SAGOREVANJA POLJOPRIVREDNE BIOMASE
Bernhard Häusler, Polytechnik, Vajsenbah, Donja Austrija
NOVE TEHNOLOGIJE U ŽETVI KUKURZNOG KLIPA
F. H. Tschiggerl, Halbenrajn, Štajerska
OBNOVLJIVE ENERGIJE U DONJOJ AUSTRIJI – BIOENERGIJA, ENERGIJA VETRA, VODE I SOLARNA ENERGIJA – REZULTATI, ISKUSTVA, CILJEVI, POLITIKE
Dr. Herbert Greisberger, direktor, Agencija za energiju i životnu sredinu, Donja Austrija, Sankt Pelten
PROGRAM I MISIJA AUSTRIJSKE ASOCIJACIJE ZA BIOMASU – BIOHEAT® GORIVO, BIOGORIVO, BIOGAS U AUSTRIJI
DI. Chistoph Pfemeter, generalni sekretar, Austrijska asocijacija za biomasu, Beč
SPROVOĐENJE DIRECTIVE OIE U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA
mr Karolina Cegir, stučnjak za gas, Energetska zajednica, Beč
BIOENERGIJA U GORNJOJ AUSTRIJI I ULOGA ASOCIJACIJE ZA BIOENERGIJU U GORNJOJ AUSTRIJI
DI. Matthias Raschka, generalni sekretar, Asocijacija za biomasu Gornje Austrije, Linc
KLJUČNI ELEMENTI MODERNOG BIOENERGETSKOG AKCIONOG PLANA IZ PERSPEKTIVE SVETSKE ASOCIJACIJE ZA BIOENERGIJU
dr Heinz Kopetz, predsednik, Svetska asocijacija za biomasu, Štokholm, Švedska
POTENCIJALI OBNOVLJIVIH ENERGIJA I TRŽIŠNA PERSPEKTIVA U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI
Boris Dumnić, direktor, Centar za obnovljive izvore energije i kvalitet električne energije, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka