Sumirajući rezultate rada drugog dana manifestacije „Dani energetike“, kao i rezultate rada u protekle dve godine, pokrajinska sekretraka za energetiku i mineralne sirovine, Nataša Pavićević Bajić je rekla da je u našoj regiji već oko 4% toplotne energije proizvedeno iz biomase. Sabirajući rezultate uštede električne energije postavljanjem solarnih kolektora za potrošnju tople sanitarne vode u ustanovama socijalne zaštite, u školama i u drugim budžetskim ustanovama, može se zaključiti da se procenti uštede povećavaju. Cilj Sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine je da uz pomoć implementacije Akcionog plana, za pet godina bude postignuto 12% proizvodnje toplotne energije iz biomase. U odnosu na cenu gasa, koju sada plaćamo, ušteda za 10 godine, i za budžetske ustanove i za individualna domaćinstva, u zavisnosti od postavljene instalirane snage kotlova, bila bi i do 200 miliona evra na godišnjem nivou, i to uz korišćenje energenta domaćeg porekla – u prvom redu agropeleta. Navodeći primer iz zgradarstva, gde izolacijom mogu da se postignu uštede i do 70%, Nataša Pavićević Bajić je rekla da uz nevelika ulaganja svakog pojedinca i promišljenim pristupom energetskoj efikasnosti, za 10 – 15 godina potrošnja gasa može biti svedena na 20-30% u odnosu na dosadašnju potrošnju. U prvom redu smanjiće se troškovi za energiju, a smanjiće se i uvozna zavisnost, jer će biti iskorišćeni domaći obnovljivi izvori energije. Korišćenjem domaćih resursa, biće stvorena nova vrednost, a samim tim doprineće se i razvoju domaće industrije. Ovakav koncept predstavlja suštinu Akcionog plana, kojim je obuhvaćen održivi razvoj našeg regiona. Energetika treba da se nametne kao prioritetna tema u svakodnevnom životu našeg društva. Implementacijom i kombinacijom svih mera, vrlo brzo možemo da očekujemo promene u stanju našeg energetskog sistema i uopšte u energetici, zaključila je Pavićević-Bajić.
{gallery}Novosti/2014/10.24,single=IMG_5986.JPG,salign=center,connect=24.10{/gallery}
Nakon prezentacije nacrta Akcionog plana, koji se nalazi na veb stranici Pokrajinskog sekretrijata, Nataša Pavićević-Bajić otvorila je javnu raspravu i pozvala sve predstavnike lokalnih samouprava, kao i sve energetske subjekte našeg regiona da se uključe u raspravu, svojim predlozima sistemskih mera i konkretnim projektima, određenih na osnovu interesa svake loklane samouprave pojedinačno. Do decembra tekuće godine, na osnovu rezultata javne rasprave, dokument će biti prilagođen potrebama, resursima i infrastrukturi našeg regiona, a kao najveći nacionalni, odnosno regionalni interes jeste postizanje pomenutih ciljeva, razvoj industrije, novo zapošljavanje kroz energetiku, kao i smanjenje potrošnje uvezenih energenata na 30%, što će rezultirati sveukupnim povećanjem bruto društvenog proizvoda.
Ovom prilikom potpisani su ugovori o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine za sufinansiranje projekata štedljive javne rasvete sa lokalnim samoupravama, za primenu biomase i primenu solarne energije u javnim ustanovama. Prema rečima Sekretarke Pavićević-Bajić, sredstva iz budžeta Sekretarijata u potpunosti su usmerena na ove projekte, čijom se realizacijom došlo do ušteda o kojima je već bilo reči. Novim projektima i podrškom individualnim domaćinstvima da u što većoj meri koriste obnovljive izvore energije, ubrzo će biti postgnuti navedeni ciljevi.
{gallery}Novosti/2014/10.24,single=IMG_5987.JPG,salign=center,connect=24.10{/gallery}
Koordinatorka Webseff programa, Svjetlana Opačić, predstavila je kreditnu liniju za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Reč je o sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj, koja se plasiraju preko domaćih banaka-učesnicama programa. Korisnici ove kreditne linije, u prvom redu korisnici iz privatnog sektora, ali i iz javnog sektora, mogu da očekuju povoljnije uslove kreditiranja, u odnosu na druge kredite na bankarskom tržištu, kao i besplatnu tehničku podršku i finansijski podsticaj za svakog korisnika kredita, koji obezbeđuje Evropska komisija.
Energetski savetnik iz opštine Vršac, Dragoslav Dobrosavljević, istakao je da svaka opština najpre treba da formira energetski menadžment i imenuje menadžera, koji će imati ulogu da prikuplja podatke o potpošnji energenata na teritoriji lokalne samouprave. Na osnovu podataka o stanju, bilansu i njihovom analizom, pravi se plan o aktivnostima u budućem periodu. Prikupljeni podaci pružiće mogućnost da svaka opština konkuriše kod fondova koji finansiraju oblast energetske efikasnosti, čime će se na veoma efikasan način pomoći da svaka lokalna samouprava, praćenjem, kontrolom i odgovornim pristupom pitanjima energetske efikasnosti, obezbedi značajne uštede.
{gallery}Novosti/2014/10.24,single=IMG_6002.JPG,salign=center,connect=24.10{/gallery}
Predstavnica Kancelarije za energetski menadžment opštine Vrbas, Višnja Đukić je govorila o softveru, koji je u upotrebi u ovoj Opštini, na osnovu koga se mogu pokazati i dokazati ostvarene uštede u javnim objektima u opštinama, u kojima su implementirane mere unapređenja energetske efikasnosti. Softver služi kao osnova za analizu i kasnije za verifikaciju i potvrdu uspešnosti preduzetih mera. Najočitiji primeri u vrbaskoj opštini su rezultati postignuti u zgradama osnovne škole i same upravne zgrade Opštine. – Na sopstvenom primeru želimo da pokažmo kako i ostali korisnici mogu da uštede i utiču na dobrobit čitave zajednice, istakla je Višnja Đukanović.
Hidrotermalni potencijal Vojvodine je izuzetno velik, što potvrđuju podaci iz Geotermalnog atlasa Vojvodine, koji je izrađen na osnovu istraživanja vršenih na vojvođanskoj teritoriji od 1969 – 2008. godine, kada je izbušeno 78 hidrotermalnih bušotina. Stepen iskorišćenosti ovog energenta je vrlo nizak, zbog čega je Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine prošle godine započeo sa konkretnim merama i aktivnostima, kako bi se podstaklo iskorišćavanje ovog resursa. Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima uređuje načine na koje se može doći do krajnje upotrebne dozvole na objektima na kojima se vrši eksploatacija geotermalne energije. Najpre je potrebno doći do istražnog prava – do odobrenja za geološka istraživanja, nakon čega je neophodno obezbediti potvrdu o rezervama i resursima. Nakon toga, potrebno je obezbediti odobrenje za eksploataciju geotermalnog resursa, a po izgradnji objekata i uređaja nadzemnog sistema, započinje se sa izvođenjem rudarskih radova za šta je potrebno odobrenje. Poslednji neophodni dokument je upotrebna dozvola, odnosno odobrenje za korišćenje objekta za vršenje eksploatacije geotermalne energije.
Profesor dr Dejan Milenić sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu rekao je da treba posebnu pažnju obratiti na niskotemperaturne geotremalne resurse i to one do 30 °C. Ovim geotermalnim energentom Srbija je izuzetno bogata, ali je ona nedovoljno iskorišćena. Srbija raspolaže sa preko 4000mW u potencijalnu, a zadatak nauke i privrede je da se u narednom periodu što više koriste ovi sistemi, kako bismo što više smanjili zavisnost od fosilnih energenata, a takođe i poradili i na povećanju energetske efikasnosti. Distribucija tih resursa je relativno neravnomerna u Republici, dominantna je u aluvionu velikih reka– Dunava, Save, Morave i Drine, i sve opštine koje se nalaze u tim slivovima imaju vodeći potencijal u korišćenju hidrogeotermalne energije, a to je značajno i za Vojvodinu. Pored toga, toplotne pumpe mogu da koriste i petrogeotermalnu energiju, osnosno energiju suvih stenskih masa, što predsatvlja neiscrpan izvor energije.